Press

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Forenzična revizija dijela poslovanja "

21.08.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (II. dio) "

19.07.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (I. dio) "

21.04.2017. - forenzika-prima.hr "Dubinsko snimanje poslovanja"

30.01.2017. - forenzika-prima.hr "Vještačenja u parničnim postupcima"

30.11.2016. - forenzika-prima.hr "Procjena vrijednosti društva"

08.11.2016. - forenzika-prima.hr "Clean Start"

tportal.hr 01.2016. - Lider Lovci na prijevare

tportal.hr 29.01.2016. - poslovni.hr Počinje bankarsko suđenje stoljeća

business.hr" 6.4.2015 - business.hr Zašto zviždači (ne) zvižde?

tportal.hr 10.09.2013. - forenzika-prima.hr Korupcija u zdravstvu

tportal.hr 23.05. 2013. - business.hr Mala zemlja za velike stečajeve

tportal.hr siječanj 2013. - forenzika-prima.hr Strogo kontrolirani dogovori

tportal.hr studeni 2012. - forenzika-prima.hr Ovdje čuvam ja

 

Novi oblici prijevara u poslovnom okruženju i Nacionalna strategija suzbijanja prijevara

Trendovi u financijskim prijevarama prema analizi Forenzika Prima

S osnivačicom i direktoricom Forenzike Prima iz Zagreba razgovarali smo o trendovima financijski prijevara u poslovnom okruženju te o načinima borbe protiv takvih pojava, odnosno metodama spriječavanja financijskih prijevara.

Kakve su prijevare najčešće?

Prijevarne radnje s kojima se najčešće susrećemo obavljajući djelatnost poslovne forenzike u Hrvatskoj su:
•Protupravno prisvajanje novčanih sredstava
• Fiktivni prihodi - (npr. chanel staffing)
• Povećani troškovi ili plaćanje fiktivnih računa
• Lažni bankrot/stečaj društva,
• Utaja poreza i lažiranje financijskih izvještaja,
• Korupcija
• Pranje novca

Tko su počinitelji prijevarnih radnji i koji su motivi takvih djela?

a) Vlasnici društava: najčešće se koriste metodama lažnog bankrota tj. stečaja kako bi onemogućili vjerovnicima da naplate svoja potraživanja
b) Uprava: članovi uprave najčešće lažiraju financijske izvještaje; poslovni rezultati se prikazuju boljima kako bi se ostvarilo pravo na bonuse, a umanjuju se kako bi se platio manji porez na dobit
c) Zaposlenici: dobro su upoznati s nedostacima u sustavu internih kontrola, što im omogućuje počinjenje kaznenog djela krađe odnosno protupravnog prisvajanja novčanih sredstava
d) Kriminalne organizacije i udruženja: omiljena prijevarna aktivnost kriminalnih organizacija je pranje
novca, a poduzima se s ciljem uključenja ilegalno stečenog novca u regularne novčane tokove.
e) Fizičke osobe: najčešće je kazneno djelo korupcije i mita ; raznoraznim ugovornim odnosima između privatnih i društava od javnog interesa protupravna imovinska korist najčešće se stječe putem provizija

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se od 2002. do 2007. godine broj optuženih osoba za korupciju u 80 posto slučajeva odnosio na zloupotrebu položaja i ovlasti od strane službenih osoba, 18,8 posto na primanje i davanje mita, 0,33 posto na prikrivanje i pranje imovinske koristi ostvarene koruptivnim kaznenim djelima, dok se 0,79 posto odnosilo na ostala koruptivna kaznena djela.

Kako uočiti te spriječiti prijevare?

Prevencija kaznenih djela se može postići uspostavljanjem aktivnih i pasivnih internih kontrola. međutim
kod udruženja više osoba radi počinjenju kriminalnih radnji takve kontrole lako se izigraju stoga treba posezati za drugim indikatorima kaznenog djela. U forenzičnoj reviziji služimo se raznim metodama otkrivanja kaznenih djela. Kako bismo kaznena djela otkrili jako je važno da poznajemo sve moguće načine njihovog izvršenja. Ovakva vrsta posla zahtijeva detektivski pristup stoga se provjeravaju svi čimbenici koji mogu upućuju na moguće kazneno djelo. Tri su glavna koja uzrokuju izvršenje financijske prijevare, a to su: financijski pritisak, poroci tj. ovisnost te pritisci na radnom mjestu. Stoga je potrebno obratiti pozornost na mnoge okolnosti; od načina života zaposlenika, promjena ponašanja do testiranja slabosti internih kontrola. Također je iznimno važno uvesti mogućnost anonimnih prijava i žalbi od strane zaposlenika.

Kolika je šteta od financijskih prijevara?

Šteta od počinjenih kaznenih djela može se mjeriti u financijskom smislu te u smislu štete ugledu društva ili organizacije. Financijska šteta koja se dogodi često je nenadoknadiva, a ovisi o veličini društva te mogućnostima da se unatoč financijskim gubicima oporavi i nastavi sa poslovanjem. Često se dogodi da budu oštećene i druge osobe, npr. klijenti društva, stoga u javnosti veću štetu može nanijeti predodžba klijenata da u društvu postoji mogućnost da budu oštećeni (npr. u slučaju banaka) nego sama financijskašteta. Najbolji primjer nematerijalne štete ugledu organizacija su nedavno otkrivene sumnje u kaznena djela osoba na visokih položajima određenih organizacija, stranki i društava. U
Hrvatskoj je od ukupnog broja kaznenih dijela u razdoblju od 2001. do 2008. godine oko 10 posto otpadalo na gospodarska kaznena djela, čija se šteta za to razdoblje procjenjuje na oko 12,8 milijardi kuna.

Koji se novi trendovi u prijevarama mogu uočiti?

U Hrvatskoj je 2010. godine donesena Nacionalna strategija suzbijanja prijeprijevara za zaštitu financijskih interesa EU. Samostalna služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu
financija izravno surađuje s OLAF-om te kao takva predstavlja središnju kontaktnu točku kada su u
pitanju predmeti vezani uz nepravilnosti i prijevare u korištenju financijskih sredstava Europske unije.
Građani, organizacije i zaposlenici javnih poduzeća, državnih agencija i svih ostalih organizacija prijavu
potencijalne prijevare ili nepravilnosti mogu obaviti usmeno ili pismeno. Valja naglasiti kako su prijave
anonimne te kako Služba i sam OLAF preporučuju da svi građani, bilo da se radilo o korisnicima financijskih sredstava EU ili o nevezanim strankama, prijave svaku informaciju o potencijalnim nepravilnostima i prijevarama, bez obzira na iznos ili na to da li je prekršaj počinjen svjesno ili nehotice. Hrvatsko gospodarstvo je u recesiji, rast nezaposlenosti na godišnjoj razini te pad zaposlenosti uz stagnaciju kreditiranja stanovništva negativno su utjecali na maloprodaju. Stagnacija plaća, visoka razina potrošačkog pesimizma te neizvjesnost glede ostvarivanja budućih dohodaka svakako ne pridodaju financijskom optimizmu. Sve su to razlozi za pojačan oprez od porasta financijskih prijevara, čije raširenosti javnost nije ni svjesna. Korupcija i lažiranje financijskih izvješća u Hrvatskoj je i dalje
vrlo rašireno, iako vlasti poduzimaju znatne korake za njeno iskorjenjivanje.

Ne bi li pametnije i efikasnije bilo uvođenje reda u postojeće porezne propise, umjesto stalnog mijenjanja sustava, na što osim građana izrazito nepovoljno reagiraju i ulagači?

Definitivno, jer uvođenje reda i uvođenje pravila koje traju bi dovelo do stabilizacije sustava i jasnih pravila za sve. Stalno mijenjanje donosi nesigurnost i odvlači strane investitore od ulaganja, jer je u ovakvim okolnostima nemoguće bilo što kratkoročno planirati, a o srednjeročnim ili dugoročnim planovima koji su vrlo bitni za velike investicije dugog roka implementacije da i ne govorimo. Općepoznata je činjenica da multinacionalne kompanije izbjegavaju ulagati u one zemlje u kojima je prisutna ovakva volatilnost sustava. On kao takav će prije privući špekulativni kapital koji teži brzoj zaradi temeljenoj na nesigurnosti. Mislite li da je javnost dovoljno senzibilizirana problem za poreznih prijevara
ili je općeniti stav da treba iskoristiti sve što se pruža? S vremenom se sve više senzibilizira problematika poreznih i općenito drugih prijevara. Kriza kao takva je izvukla to na površinu, jer
osim što su društva zbog krize sve izloženija opasnosti prijevara, isto tako se pokazuje sve veća nužnost da se prijevarama stane na kraj.

Link na originalni pdf dokument