Press

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Međunarodna grupacija PKF "

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Forenzična revizija dijela poslovanja "

21.08.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (II. dio) "

19.07.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (I. dio) "

21.04.2017. - forenzika-prima.hr "Dubinsko snimanje poslovanja"

30.01.2017. - forenzika-prima.hr "Vještačenja u parničnim postupcima"

30.11.2016. - forenzika-prima.hr "Procjena vrijednosti društva"

08.11.2016. - forenzika-prima.hr "Clean Start"

tportal.hr 01.2016. - Lider Lovci na prijevare

tportal.hr 29.01.2016. - poslovni.hr Počinje bankarsko suđenje stoljeća

business.hr" 6.4.2015 - business.hr Zašto zviždači (ne) zvižde?

tportal.hr 10.09.2013. - forenzika-prima.hr Korupcija u zdravstvu

tportal.hr 23.05. 2013. - business.hr Mala zemlja za velike stečajeve

tportal.hr siječanj 2013. - forenzika-prima.hr Strogo kontrolirani dogovori

tportal.hr studeni 2012. - forenzika-prima.hr Ovdje čuvam ja

 

NEKA INSTITUCIJE RADE SVOJ POSAO

Upravo je nedavno pritvoreni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uvelike popularizirao frazu iz naslova godinama ju koristeći kao odgovor na škakljive upite novinara. Premda mnogi tvrde da su institucije konačno počele raditi svoj posao, Forenzika Prima otkriva što ta rečenica znači u trenutku u kojem je Hrvatska u posljednjih nekoliko mjeseci ostala bez kompletnog vrha financijskih institucija. Ima li scenarij u kojem se institucije pridržavaju svog posla baš uvijek sretan završetak?



Neka institucije rade svoj posao

Neka institucije rade svoj posao je rečenica koja je na neki je način obilježila razdoblje procesuiranja velikih političkih afera. Koristili su je svi: optuženici i tužitelji, vladajući političari i oporba, svatko tko je imao što reći o nekom od aktualnih slučajeva političke korupcije, zlouporabe položaja i ovlasti ili poreznih utaja. Popularnost spomenute rečenice pokazuje koliko je u Hrvatskoj važno makar deklarativno podržavati slobodan i neometan rad sudskih, financijskih ili poreznih institucija. Međutim, posljednjih mjeseci svjedočili smo prilično kaotičnom stanju u državnim financijama, daleko najvažnijem resoru u mirnodopskom razdoblju neke države. Netransparentnost, podmetanja, zlouporaba položaja i ovlasti, utaje te sukobi interesa - sve ono protiv čega bi se trebali boriti u posljednje se vrijeme pripisuje najvišim državnim dužnosnicima iz financijskog i poreznog sektora. Tako će iscrpljujuće bitke s recesijom voditi neki drugi ljudi, a izvjesno je kako ćemo na stabilizaciju poreznog zakonodavstva morati još malo pričekati, zajedno s malobrojnim zainteresiranim ulagačima.

Slavko Linić: „Od trnja do zvijezda i natrag“

Neovisno o političkom sustavu, ideologiji ili bogatstvu neke zemlje, ministar financija u većini slučajeva može računati na mukotrpan rad, neugodne zadatke kojih se nitko drugi ne želi primiti te, u skladu s tim, veliku omraženost u narodu. Isti scenarij očekivao se i u slučaju donedavnog ministra financija Slavka Linića. Aferama i sudskim procesima opterećeni prethodnici, prema riječima Linića i kolega, ostavili su državu u rasulu, a njemu je preostalo da uvede red u državne financije ili ono što je od njih ostalo. Međutim, suprotno svim očekivanjima, riječki se SDP-ovac uskoro prometnuo u jednog od najpopularnijih političara u zemlji. Mnogi su upravo Linićevu popularnost krivili za loše odnose s premijerom Milanovićem koji su postali sve očitiji, a prva prava kušnja je bio slučaj Šegon. Linićev prvi pomoćnik optužen je za sukob interesa jer je nakon stupanja na dužnost njegova tvrtka dobila kredit od HBOR-a u iznosu od 31 milijun kuna. Linić, koji je u to vrijeme obnašao dužnost šefa nadzornog odbora HBOR-a, je do samog kraja bio uz svog pomoćnika, tvrdeći da nije učinio ništa nezakonito. Povjerenstvo za utvrđivanje sukoba interesa mislilo je drugačije te je Branko Šegon razriješen s dužnosti.

Povjerenje se gradi godinama, a gubi u sekundi

dok je ministar Linić svog pomoćnika Šegona branio do posljednjeg daha, ostali suradnici nisu mogli računati na spomenuti stupanj lojalnosti. Tako je Linićev sukob s Nadom Čavlović Smiljanec, šeficom Porezne uprave, bio drugi veliki kamen smutnje na relaciji ministar-premijer. Istraga protiv bivše šefice osječke ispostave Porezne uprave, Ružice Kovačević, dovela je USKOK-ove istražitelje do Čavlović Smiljanec, za koju smatraju da je izravno zapovjedila da Kovačević stopira ovršni postupak tvrtke OLT radi naplate duga od 12 milijuna kuna. Premda je Linić javno obznanio da odgovornost Čavlović Smiljanec u slučaju OLT ne postoji, svega tri dana nakon toga šefica Porezne uprave svojevoljno odlazi s dužnosti, navodeći neizdržive pritiske iz Ministarstva financija kao glavni razlog. Odlazi na mjesto zastupnice, no u Saboru joj se ukida imunitet što USKOK-u omogućuje podizanje optužnice za trgovanje utjecajem.

Tajanstvene porezne tablice

Opće je poznato da se u Hrvatskoj o svim stvarima od javnog interesa raspravlja dnevno-političkim diskursom te da svatko želi dati doprinos raspravi neovisno o vlastitoj kompetenciji. Riječ je o kombinaciji koja pogubno djeluje na utvrđivanje merituma stvari, pa se često u medijima pojavljuju manje ili više iskrivljena tumačenja aktualnosti svih segmenata, pa tako i porezno-financijskog. Slučajeve u kojima je Hrvatska ostala bez dvoje čelnih ljudi državnih financija obilježile su famozne porezne tablice, koje su od prvog spominjanja ušle u svakodnevno upotrebu, iako i danas malo tko zna o čemu se zapravo radi. Naravno nije to prvi put, ipak je riječ o visoko pozicioniranim političarima i astronomskim količinama novca, stoga je logičan veliki interes javnosti. No upravo iz tog razloga treba pojasniti što su porezne tablice i čemu služe te kako je moguće da milijunskim ciframa pristupa naizgled vrlo površno.

Zagonetka 1.

Predstečajne nagodbe, mjera koju su u Vladi predstavljali kao spas za brojne ugrožene tvrtke i radna mjesta, na kraju su ironijom sudbine stajale Slavka Linića ministarske pozicije. Povjerenje premijera Milanovića narušeno slučajem Šegon te sukobima s Nadom Čavlović Smiljanec nepovratno je izgubljeno sumnjivom predstečajnom nagodbom drvne industrije Spačva. U javnost je preko Jutarnjeg lista, čiji je izdavač EPH također bio u procesu predstečajne nagodbe, procurila dokumentacija s pojedinostima spašavanja tvrtke. Rješenjem, kojeg je potpisao Slavko Linić, porezni dug društva Spačva u iznosu od 28 milijuna kuna prebija se zemljištem koje je procijenjeno na 33 milijuna kuna. Činjenica koja je zainteresirala USKOK jest da je prema velikodušnoj procjeni kvadrat vinkovačke livade procijenjen na nevjerojatne 634 kune, što je otprilike deset puta više od poljoprivrednih zemljišta u okolici. Isplivala su, naravno, i još dva vještačenja: prema jednom je u „slučaju Spačva“ država oštećena za 27 milijuna kuna, a u drugom, utješnom, za svega 6 milijuna kuna.

Zagonetka 2.

Streloviti uspon bivše županice Lovrić Merzel bio je praćen uobičajenim prozivanjima i optužbama političkih protivnika. Nakon što se u jeku krize kao čelnica jedne od najsiromašnijih županija odlučila na kup- Studeni 2014. Slijeva na desno: Dva bivša pomoćnika te biviši ministar nju Audija A6 vrijednog više od 400 tisuća kuna cjelokupna se javnost pomno zainteresirala za njezin lik i djelo. Početak kraja označio je istup Jasmine Jovev, bivše šefice kabineta, koja je javno iznijela niz optužbi koje upućuju na nezakonite postupke u vođenju županije. Savjetnici, automobili, estetski zahvati, privatni domjenci i svadbe pa čak i diplomski rad Marine Lovrić Merzel postali su predmet zanimanja javnosti, ali i USKOK-ovih istražitelja. Najozbiljnija točka optužnice svakako je kupnja, odnosno preplaćivanje zgrade za hitnu pomoć. Županica je bivši autosalon Lav auto Popec platila 9,8 milijuna kuna čime je prema optužnici oštetila proračun za 4, 2 milijuna. No, za razliku od slučaja županičininog kuma Slavka Linića, bivša šefica Porezne uprave ovaj put je branila plaćeni iznos upravo famoznim tablicama, tvrdeći da su procjene vještaka utemeljene te da je sve po zakonu.

Rješenje

Nakon što je slučaj Lovrić Merzel procurio, bolje reći preplavio medije, u fokusu su se našle i tajanstvene porezne tablice, a slučaj Spačva samo je dodatno pojačao zanimanje javnosti za temu procjene vrijednosti zemljišta. Pa što su dakle porezne tablice? Riječ je o internom instrumentu kojim se utvrđuje NAJNI-ŽA osnovica za obračun poreza na promet nekretnina. Tablice su stroga porezna tajna te nitko izvan Porezne uprave nema uvid u njih. Ukoliko netko prijavi ugovor s višom cijenom od one koja je navedena u tablici, ista će biti utvrđena kao osnovica za obračun poreza, bez suvišnih pitanja oko uzroka rasta cijene. Razlog za toliku tajanstvenost je u namjeri da se spriječi dogovaranje najnižih cijena, odnosno najnižih stopa poreza na promet nekretninama. Ukoliko se dogovori kupoprodajna cijena koja je niža od navedene u tablici, porez će svejedno biti razrezan prema vrijednostima iz tablice, zbog čega se ljudi vrlo često žale na rješenja porezne uprave povezana s porezom na promet nekretninama. Dakle poreznim tablicama država osigurava najnižu osnovicu poreza koju je potrebno platiti za neku nekretninu. Odjel za porez na promet nekretnina koji operira uz pomoć znamenitih tablica nije nadležan za utvrđiva-nje nelogičnosti ili nezakonitosti, već je zadužen da državi osigura zakonski minimum, dok maksimum nije propisan zakonom , sve ovisi o strankama koje sudjeluju o transakciji. Još jednostavnije rečeno; ako netko želi platiti poljoprivredno zemljište u okolici Vinkovaca 90 eura po kvadratu, porezne tablice ga u tome neće spriječiti. Pitate se što ako pritom netko ima namjeru oprati ilegalno stečen novac na najjednostavniji mogući način? To nije problem Odjela za porez na promet nekretnina, za to postoje neke druge institucije koje, pogađate, moraju raditi svoj posao.

Djeluj lokalno, misli globalno

Premda je ova fraza našla primjenu u nekim drugim sferama, dobro služi kao opis djelovanja pojedinaca koje smo spomenuli u prošlom odlomku. Dotične se često naziva lokalnim moćnicima, a zajedničko im je to da moć i bogatstvo koje uživaju višestruko nadilazi lokalne okvire. Toga je bio svjestan i Dinko Cvitan koji je preuzimajući dužnost državnog odvjetnika najavio borbu upravo protiv lokalnih moćnika. Milan Bandić, dugogodišnji gradonačelnik Zagreba koji je za mnoge je kritičare utjelovljenje lokalnog moćnika, prije nekoliko dana je u Remetincu, dok cijela država napeto prati u kojem će smjeru krenuti istraga. Međutim ima i slučajeva koji su u zrelijoj fazi, pa samim time i prikladniji za komentiranje, a riječ je o slučajevima Lovrić Merzel odnosno Cetinski. Kada se spomenuti slučajevi promatraju u kompletu, zapanjujući kontrasti ispadaju kao izrežirani: zastupljene su najveće hrvatske stranke, jedna od najbogatijih i jedna od najsiromašnijih županija, političarka iz ugledne rovinjske obitelji te političarka koja se godinama mukotrpno uspinjala do vrha. Uz sve razlike između slučajeva Vinke Cetinski i Marine Lovrić Merzel među njima postoji i vrlo važna sličnost: odgovornost institucija.

Priča sa zapadne strane

Ugledna i imućna rovinjska obitelj Cetinski sjeća se i boljih dana. Nakon što su protiv supružnika već podignute optužnice zbog malverzacija sa zemljištima u Istri, kojima su uz pomoć suradnika tvrtku Kermas Danka Končara oštetili za više od 150 milijuna kuna, ljetos su osumnjičeni i za krivotvorenje isprava i poticanje dvoje riječkih poreznih inspektora na zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje. Riječki poreznici Mirjana Grijak i Silvo Jelenčić navodno su na temelju nevjerodostojnih dokumenata i lažiranih izjava priznavali Cetinskima prihode, čime su omogućili pranje čak 24 milijuna kuna. Njihovo (ne)postupanje u slučaju Cetinski stajalo ih je optužnice za sudjelovanje u zlouporabi položaja i ovlasti te krivotvorenje. Riječ je o presedanu koji je pokazao da poreznici ipak nisu toliko neumoljivi i strogi kao što su to primjerice bili prilikom uvođenja fiskalizacije. Tada su novinske stupce danima punili izvještaji o zatvorenim lokalima zbog par kuna viška. To je, prema mišljenju mnogih, bilo pretjerano strogo postupanje, ali inspektori su, uz svesrdnu potporu ministra Linića nastavljali brojati utrške i kuglice sladoleda diljem obale pa tako i u Rovinju.

Pred zakonom i poreznicima smo svi jednaki

Neravnomjerni razvoj Hrvatske koji se očituje u sve težem preživljavanju izvan glavnog grada mnoge je uvjerio da je centraliziranost velika prepreka gospodarskom oporavku Hrvatske. Ipak, ima i obrnutih slučajeva, a što je nedavno potvrdio i ministar financija Boris Lalovac najavivši osnivanje još jednog državnog tijela. Riječ je o poreznom USKOK-u, centraliziranom uredu čiji bi djelatnici kontrolirali postoji li kod pojedinaca nesrazmjer između prijavljenih prihoda i stečene imovine te općenito nadzirali i sprječavali porezne utaje. Ministar je prilikom najave osnivanja novog tijela istaknuo kako će se ono baviti ponajprije velikim igračima i njihovim poreznim obvezama. Naravno, i prije su postojala tijela koja su bila zadužena za provjeravanje imovine i izvršavanja poreznih obveza svih građana Hrvatske pa tako i onih najbogatijih. Najavom osnivanja poreznog USKOK-a za velike ribe kao da se šalje poruka da je lakše izbrojati kovanice u konobarskom novčaniku nego zemljišta, vile i umjetničke slike vrijedne milijune eura. Sustav je, prema priznanju novog ministra, zakazao upravo na onima koji su trebali najviše puniti proračun, a rješenje je osniva-nje još jedne institucije koja bi trebala imati više uspjeha nego dosadašnje.

Tko je u pravu i jeli to uopće važno?

Osim golemih svota koje su utajene zahvaljujući neradu i/ili nepoštenju nadležnih institucija, vrlo je zabrinjavajuća i činjenica da su institucije poput DORH-a, Porezne uprave ili Ministarstva financija žestoko sukobljene oko ovdje navedenih slučajeva. Procjene vrijednosti zemljišta koje se razlikuju i do 20 milijuna kuna, apsurdnost propisa prema kojem na nekoj lokaciji jednako vrijedi nastamba od blata i zlatna palača - sve nam to govori da ćemo se još dugo morati strpjeti do trenutka kada će se državne financije voditi transparentno i efikasno. Porezne tablice sjajno opisuju modus operandi hrvatske državne uprave na svim razinama, donesen je propis koji, ako ga poštujemo omogućuje kršenje drugih na štetu države koja je taj isti propis donijela. Kada postane jasno da je situacija eskalirala, najavljuje se osnivanje novog tijela, koje će dodatno povećati brojku od 200-tinjak državnih institucija s 20-ak tisuća zaposlenih, bez ikakve naznake da će se netko pozabaviti postojećim stanjem odnosno mijenjanjem aktualne regulative. Hrvatska je u prvoj polovici ove godine ostala bez ministra, njegovog pomoćnika te načelnice Porezne uprave i to u povezanim slučajevima. Mnogi će pomisliti da je to epilog višemjesečne netrpeljivosti i sukoba u vrhu SDP-a. No, kada se u obzir uzmu optužnice, iznosi i sve sigurnija promjena vlasti, sve je očitije da je prikladnije govoriti o uvertiri – u neka nova suđenja stoljeća.

O autorici

Diana Antičić direktorica je i osnivačica društva Forenzika Prima. Društvo je utemeljeno 2012. godine s ciljem pružanja usluga porezne foren-zike i drugih srodnih usluga. Društvo se tako uz forenziku, bavi i poslovima revizije, procjene vrijednosti društava, sudskim vještačenjima te za sve navedeno posjeduje neophodne licence. Društvo za potrebe svojih klijenata pruža i ma-nagement savjetovanje te specijalizirano savjetovanje u restruktu-riranju organizacije računovodstveno-financijskih sektora. Antičić je kao ovlaštena porezna savjetnica, također i partnerica u jav-nom trgovačkom društvu za porezno savjetništvo Antičić - Jakovljević – Kušeta te članica Europske mreže žena ambasadorica poduzetništva.

 

Link na originalni pdf dokument