Press

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Međunarodna grupacija PKF "

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Forenzična revizija dijela poslovanja "

21.08.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (II. dio) "

19.07.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (I. dio) "

21.04.2017. - forenzika-prima.hr "Dubinsko snimanje poslovanja"

30.01.2017. - forenzika-prima.hr "Vještačenja u parničnim postupcima"

30.11.2016. - forenzika-prima.hr "Procjena vrijednosti društva"

08.11.2016. - forenzika-prima.hr "Clean Start"

tportal.hr 01.2016. - Lider Lovci na prijevare

tportal.hr 29.01.2016. - poslovni.hr Počinje bankarsko suđenje stoljeća

business.hr" 6.4.2015 - business.hr Zašto zviždači (ne) zvižde?

tportal.hr 10.09.2013. - forenzika-prima.hr Korupcija u zdravstvu

tportal.hr 23.05. 2013. - business.hr Mala zemlja za velike stečajeve

tportal.hr siječanj 2013. - forenzika-prima.hr Strogo kontrolirani dogovori

tportal.hr studeni 2012. - forenzika-prima.hr Ovdje čuvam ja

 

Investicije nisu donacije: analizirali smo EU pravila igre

KOHEZIJSKA POLITIKA Hrvatska će pristupanjem EU dobiti pristup strukturnim fondovima. Međutim, sredstva dodijeljena slabije razvijenim članicama pod budnim su okom Europske komisije što dokazuje i poljski slučaj kad je korisniku strukturnih fondova zamrznuto pet milijardi eura sredstava zbog kartelizacije.

Pristupanjem u Europsku uniju Hrvatska će na raspolaganje dobiti sredstva iz strukturnih fondova, osnovnog instrumenta provođenja europske kohezijske politike. Riječ je o nizu mjera kojima je cilj smanjivanje društveno ekonomskih razlika među zemljama članicama.

Premda su sredstva iz strukturnih fondova namijenjena manje razvijenim članicama Unije, to nipošto ne znači da se nije potrebno pridržavati stroge europske regulative, prije svega po pitanju zaštite tržišnog natjecanja i transparentnosti poslova javne nabave.

Hrvatski političari bez obzira na politički predznak vole reći da nas ulaskom u Uniju čekaju sredstva koja samo treba zgrabiti te da će nam upravo ta sredstva omogućiti gospodarski rast, smanjiti stopu nezaposlenosti i ukratko riješiti sve društveno-ekonomske probleme.

Poljski slučaj

Sredstva iz EU fondova svakako su tome namijenjena, ali ona nisu humanitarna donacija, kao što nemaju magična svojstva. Riječ je o sredstvima koja se dodjeljuju za dobro osmišljene i rentabilne projekte od kojih će koristi imati zemlja korisnica, ali u konačnici i sama Unija. Hrvatska se do sada nije iskazala sa postotkom iskorištenosti sredstava iz EU fondova, što jasno govori da se spomenuta sredstva neće sama od sebe sliti u državni proračun. Kvalitetna priprema za korištenje fondova koji će nam od srpnja biti na raspolaganju od neprocjenjivog je značaja za Hrvatsku.

Premda j e u tranzicijskim zemljama na snazi osebujno shvaćanje transparentnosti javne potrošnje, potrebno se strogo pridržavati europskih pravila igre kako bi se sredstva iz fondova slijevala u državne proračune.

Nedavni poljski slučaj pokazuj e da Europska unija budno motri na postupanje sa dodijeljenim sredstvima. Toj je zemlji, inače najvećem korisniku strukturnih fondova EU koja je u razdoblju od 2007. do 2013. godine trebala inkasirati 68 milijuna eura, zamrznuto ukupno pet milijardi eura sredstava zbog toga što se dokazalo da se deset građevinskih djelatnika i direktor vladine agencije za izgradnju cesta udružilo u nedopušteni kartel kako bi pobijedili na javnim natječajima iz 2009. godine. Poljska sada ima šest mjeseci da spasi investiciju, ali i očuva ugled uspješne korisnice fondova. Ako istraga dokaže da su državne institucije krive, to će zadati težak udarac kako na financijskom području tako i na onom puno važnijem - ugledu zemlje koja u Bruxellesu dugi niz godina slovi kao uspješni korisnik EU fondova.

Istražuju i Rumunjsku

Poljski primjer nije iznimka kad se govori o aktivnoj politici sprječavanja kartela. Nedavno je po istoj osnovi pokrenut postupak protiv rumunjskog opskrbljivanja električnom energijom. Naime, Europska komisija je pokrenula službeni postupak protiv tvrtke OPCOM s ciljem utvrđivanja zlorabi li jedini opskrbljivač električnom energijom Rumunjskoj svoj vodeći položaj na tržištu. Komisija zabrinuta zbog mogućnosti da OPCOM provodi diskriminaciju nad tvrtkama na temelju njihovog podrijetla i zemlje u kojoj su osnovane, kršeći tako Ugovor o funkcioniranju Europske Unije. Da se ne popušta lako kada su u pitanju istrage o kartelima govori u prilog činjenica kako je početkom 2013. Komisija poslala i drugi prigovor tvrtkama ENI i Versalis zbog udruživanja u kartel proizvođača sintetske gume nakon presude Općeg suda Europske unije. Europska komisija obavijestila je tvrtku ENI S.p.A., i njenu podružnicu Versalis S.p.A., koja se prije zvala Polimeri Europa S.p. ., da im namjerava podići visinu kazne za 50 po-to zbog ponovljenog prekršaja, što će ih koštati 90,75 milijuna eura, a u kontekstu istrage o kartelu proizvoda sintetske gume. Komisija e u studenom 2006. odredila plaćanje kazni ovim dvjema kompanijama zbog sudjelovanja u kartelu u ovom sektoru.

Imajuću na umu sve ranije izneseno, bili bi mirniji kada bi se radilo o sedam transparentnih godina. Hrvatska će po svemu sudeći u srpnju 2013. postali punopravna članica Europske unije, koliko god se pojedinci užasavali te činjenice.

Što čeka Hrvatsku?

Donosi li pristup Uniji blagostanje, pad stope nezaposlenosti i milijune eura koji samo čekaju da ih netko zgrabi ili pak dužničko ropstvo, rasprodaju obale strancima, najezdu imigranata i ugrožavanje opstojnosti nacionalnog identiteta, kolinja te sira i vrhnja? Istina u ovom slučaju, kao i općenito u životu,
nije ni crna ni bijela. Instrumenti provođenja investicijske politike EU su razni fondovi, koji su na raspolaganju zemljama ovisno o njihovom statusu unutar same unije. Ono što Hrvatskoj ulazak u EU neosporno donosi jest pristup strukturnim fondovima i kohezijskom fondu, osnovnim instrumentima provođenja europske kohezijske politike.

Riječ je o nizu mjera koje za cilj imaju smanjiti razlike u gospodarskom razvoju starih i novih članica. Jaz između bogatih i siromašnih europskih zemalja produbio se širenjem Europske unije na jugoistok Starog kontinenta. U posljednjem proširenju članice unije su postale Rumunjska i Bugarska koje su među najsiromašnijim europskim zemljama; BDP po glavi za Bugarsku u 2012. iznosi 14 tisuća dolara, dok je prosjek Unije za istu godinu 34.500 dolara. Taj podatak je dovoljan pokazatelj razlika koje vladaju na teritoriju Unije, koja ima preko 500 milijima stanovnika raspoređenih na 271 regiju unutar 27 zemalja članica. Budnost kontrolnih organa EU na vlastitoj je koži, kao što smo naveli, nedavno osjetila Poljska.

Komisija je u svom priopćenju, istaknula kako je odluka odraz njihove dužnosti da zaštite europski proračun i europske porezne obveznike u slučaju u kojem postoje sumnje u prijevaru te da su iz opreza prekinuli isplatu dok se situacija ne razjasni, poduzmu potrebne kontrolne mjere i utvrde razmjeri problema. Uputa je jasna, igrajte po njihovim pravilima i nećete izgubiti novac.