Press

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Forenzična revizija dijela poslovanja "

21.08.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (II. dio) "

19.07.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (I. dio) "

21.04.2017. - forenzika-prima.hr "Dubinsko snimanje poslovanja"

30.01.2017. - forenzika-prima.hr "Vještačenja u parničnim postupcima"

30.11.2016. - forenzika-prima.hr "Procjena vrijednosti društva"

08.11.2016. - forenzika-prima.hr "Clean Start"

tportal.hr 01.2016. - Lider Lovci na prijevare

tportal.hr 29.01.2016. - poslovni.hr Počinje bankarsko suđenje stoljeća

business.hr" 6.4.2015 - business.hr Zašto zviždači (ne) zvižde?

tportal.hr 10.09.2013. - forenzika-prima.hr Korupcija u zdravstvu

tportal.hr 23.05. 2013. - business.hr Mala zemlja za velike stečajeve

tportal.hr siječanj 2013. - forenzika-prima.hr Strogo kontrolirani dogovori

tportal.hr studeni 2012. - forenzika-prima.hr Ovdje čuvam ja

 

Korupcija u zdravstvu: Forenzika Prima istražuje vezu "plavih kuverti" i "bijelih kuta"

• 3.000 milijardi američkih dolara - toliko se na svjetskoj razini godišnje, uglavnom iz džepova zdravstvenih osiguranika, izdvaja za zdravstvo
• 3 milijarde kuna – procijenjena vrijednost korupcije u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske
• 9.000 - broj liječnika u Hrvatskoj koji je prema izvješćima farmaceutske industrije na platnom popisu tvornica lijekova

ZAGREB, 10. rujna 2013. - Društvo Forenzika Prima, prvo hrvatsko društvo specijalizirano za provođenje forenzičkog ispitivanja i nadzora poreznih i računovodstvenih aspekata poslovanja državnih institucija i privatnih društava, vas pobliže upoznaje s često spominjanim problemom korupcije u zdravstvu.

Čast i plemenita tradicija liječničkog zvanja

"U času kada stupam među članove liječničke profesije, svečano obećajem da ću svoj život staviti u službu humanosti. Prema svojim učiteljima sačuvat ću dužnu zahvalnost i poštovanje. Svoje ću zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Najvažnija će mi briga biti zdravlje mojega pacijenta. Poštovat ću tajne onog tko mi se povjeri. Održavat ću svim svojim silama čast i plemenite tradicije liječničkog zvanja. Moje kolege bit će mi braća. U vršenju dužnosti prema bolesniku ne će na mene utjecati nikakvi obziri vjere, nacionalnosti, rase, političke ili klasne pripadnosti. Apsolutno ću poštovati ljudski život od samog začetka. Niti pod prijetnjom neću dopustiti da se iskoriste moja medicinska znanja suprotno zakonima humanosti. Ovo obećajem svečano, slobodno, pozivajući se na svoju čast." Ove inspirativne rečenice, poznatije pod nazivom Hipokratova zakletva, izgovaraju liječnici diljem svijeta prilikom početka bavljenja tim plemenitim pozivom. Njima su jako rano, između petog i trećeg stoljeća prije Krista, udareni temelji medicini kao visoko etičnoj ljudskoj djelatnosti. Od malih nogu slušamo da je zdravlje najvažnije, da ga trebamo čuvati te da je ono jedna od stvari koje se ne mogu kupiti novcem. No, je li to doista tako ili se zdravlje ipak može kupiti?

Globalni barometar korupcije

Globalni barometar korupcije (Global corruption barometer) je istraživanje koje svake godine provodi Transparency International, međunarodna nevladina organizacija posvećena prije svega borbi protiv korupcije. Riječ je o najvećem istraživanju tog tipa na svijetu, a u sklopu kojeg je u najnovijoj iteraciji svoju percepciju korupcije izložilo više od 114 tisuća ljudi iz 107 zemalja svijeta. Rezultati jasno pokazuju (i dokazuju) raširenost korupcije kao pojave, a posebice zabrinjava to da političke stranke koje su okosnica demokracije kakvu danas poznajemo čak 47 posto ispitanika stavlja na prvo mjesto po korumpiranosti. Slijede policija s 33,7 te sudstvo s 18,6 posto. Što se tiče korupcije u zdravstvu, a što je naša glavna tema, nju u prvi plan stavlja 5,6 posto ispitanika. To nažalost ne znači da je korupcija u medicini rijetkost. Vjerojatnije se radi o tome da su političari i policajci u tolikoj mjeri ozloglašeni prema pitanju korupcije da sve ostale djelatnosti odlaze u drugi plan. Šest zemalja čiji stanovnici smatraju zdravstveno osoblje najkorumpiranijima su Armenija, Azerbajdžan, Etiopija, Maroko te nama bliže Albanija i Srbija.

Što je zajedničko liječniku i automehaničaru?

Korupcija je globalni društveni problem unutar svake djelatnosti. Međutim kada se uzme u obzir delikatnost medicinske profesije, kao i činjenica da bi svaki čovjek morao imati pravo na jednaku zdravstvenu zaštitu, nameće se zaključak da je korupcija u zdravstvu naročito neugodna. Premda većina liječnika savjesno i pošteno obavlja svoj posao, kao i u svakoj drugoj profesiji postoje pojedinci kojima je vlastita (prije svega financijska) dobrobit na prvom mjestu. Budući da je potrebno educirati pacijente kako bi se stalo na kraj korupciji u zdravstvu u nastavku ćemo predstaviti metode kojima najčešće pribjegavaju korumpirani liječnici. O ljudskom se tijelu često govori kao o savršenom mehanizmu, odnosno stroju pa bi se liječnike zapravo moglo usporediti s automehaničarima. Jer, osim što su zaduženi za otklanjanje kvarova, sličnost između dvije profesije je u tome što su korisnici njihovih usluga u većini slučajeva potpuni laici. To samo po sebi nije ništa neobično. Međutim, problem nastaje kada stručnjaci zloupotrijebe svoje znanje kako bi ostvarili korist.

Vodič za prepoznavanje korumpiranih liječnika

1. Naplaćuju usluge koje nisu pružili
2. Usluge koje ne pokriva zdravstveno osiguranje naplaćuju kao da ih osiguranje pokriva
3. Krivotvore vrijeme pružanja usluge
4. Krivotvore mjesto pružanja usluge
5. Krivotvore samog pružatelja usluge
6. Otpisuju pacijentima dodatne troškove
7. Navode fiktivne dijagnoze i usluge
8. Propisuju pacijentima nepotrebne usluge
9. Uzimaju mito
10. Propisuju nepotrebne ili pogrešne lijekove na recept

Hrvatska: zemlja sjajnih liječnika i očajnog zdravstva

Prezaduženost bolnica, neplaćeni prekovremeni sati, dotrajala infrastruktura, kilometarske liste čekanja i sukob interesa u obliku dvojnog rada liječnika samo su neki od simptoma teško oboljelog hrvatskog zdravstva. Oni su danas već toliko ozbiljni da su uspjeli u potpunosti zasjeniti velike uspjehe koje naši liječnici postižu u zemlji i svijetu. Prema već spomenutom istraživanju Transparency Internationala 63 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra zdravstvene djelatnike korumpiranima. Kao i obično, kada je riječ o korupciji u Hrvatskoj, zna se sve - koji liječnici traže mito, koliko treba platiti neki pregled ili operaciju, za koje farmaceutske tvrtke lobiraju pojedini liječnici… Međutim, kada govorimo o optuženim, odnosno osuđenim pojedincima, situacija je dijametralno suprotna. Unatoč činjenici da nema puno presuda i oduzetih licenci afera nažalost ima i više nego dovoljno.

Afera Medikol

Riječ je o jednoj od afera koje se pripisuju Ivi Sanaderu i njegovim ministrima, iako je sporna suradnja HZZO-a i privatne čakovečke poliklinike potrajala i za vrijeme mandata Kukuriku koalicije, spojivši makar na taj način ljute političke protivnike. Vrijeme radnje je 2006. godina, kada se obavilo širenje KBC-a Zagreb, tadašnjeg Rebra. Vodstvo KBC-a na čelu s akademikom Željkom Reinerom je unutar proširenja planiralo nabavku PET/CET uređaja za dijagnostiku, najpouzdanijeg za utvrđivanje metastaza u organizmu. Iako bi nabavka uređaja dugoročno uštedjela državi novac, zahtjev KBC-a je odbijen uz obrazloženje da Ministarstvo ne raspolaže potrebnim sredstvima. Tada na scenu stupa Medikol, poliklinika u vlasništvu čakovečke obitelji Rajković, koja kupuje pet PET/CT uređaja. Minstar zdravstva Neven Ljubičić potpisuje ugovor s Medikolom kojim se obvezuje da će HZZO na čelu s tadašnjim ravnateljem Većeslavom Bergmanom plaćati 1.300 eura po PET/CT pregledu u razdoblju od 2007. do 2009. godine. Ugovor se 2009. godine produžio, iako su se promijenili ključni ljudi u zdravstvu. Darko Milinović je postao ministar, dok je Bergmana zamijenio Tihomir Strizrep. Suradnja HZZO-a i Medikola nadživjela je vlast HDZ-a, pa se tako nastavila i pod dvojcem Ostojić (Ministarstvo zdravlja) – Varga (HZZO). Premda se tijekom godina na Medikolove račune slilo preko 500 milijuna kuna zdravstvenih osiguranika, to nije pomoglo poliklinici da izgbjegne tzv. listu srama poreznih dužnika. Tako prema listi koju je Porezna uprava objavila 24. srpnja ove godine porezni dug Medikola iznosi više od 8 milijua i 280 tisuća kuna. Svakako vrijedi istaknuti da preporučeni svjetski standard PET/CT pregleda iznosi tisuću pretraga na milijun stanovnika, što znači da preporučeni broj pretraga za Hrvatsku iznosi pet tisuća. Unatoč tome, u 2010. godini s Medikolom se dogovorilo 7.393 pregleda, a 2011. i 2012. čak 11.400 pregleda, što je dvostruko više od preporučenog.

Sve ima svoju cijenu pa tako i zdravlje

Slučaj koji je pojačao stav o korumpiranosti liječnika kod velikog dijela javnosti svakako je onaj vrlo cijenjenog riječkog kardiologa Ognjena Šimića. Njega su na temelju iskaza bivše rukometne reprezentativke Ljerke Krajnović optužili za 18 slučajeva primanja mita u razdoblju od 1998. do 2006. godine, a čime si je prema optužnici priskrbio imovinsku korist od 23.000 eura, 7.500 njemačkih maraka i 3.500 dolara. Prvotno je osuđen na devet godina zatvora, da bi Vrhovni sud smanjio kaznu na pet godina. Unatoč ublaženju kazne dr. Šimić je pokušao izbjeći odsluženje bijegom u BiH čije državljanstvo također posjeduje. U Sarajevu je ipak 2011. godine osuđen na dvije i pol godine zatvora, a u zatvoru je i umro u srpnju prošle godine od posljedica srčanog udara.

Medicina i farmacija zajedno u dobru i zlu

Veza medicine i farmacije je toliko čvrsta da je teško zamisliti da bi ijedna od te dvije biomedicinske znanosti mogla funkcionirati zasebno. Riječ je o savršenom nadopunjavanju i sinergiji koje na dnevnoj bazi pomažu milijunima ljudi. Ipak, postoje situacije koje pokazuju i drugu, mračnu stranu ovog partnerstva. Primjerice afera Hipokrat koja je u mjesecu studenom prošle godine uzbunila domaću javnost. Naime, 27 zaposlenika farmaceutske tvrtke Farmal uhićeno je zbog sumnje u davanje mita, a prema informacijama DORH-a koje je potvrdio i ministar zdravlja Ostojić istragom USKOK-a se obuhvatilo više od 350 liječnika. Njih se u zamjenu za favoriziranje Farmalovih lijekova stimuliralo na najrazličitije načine, primjerice bonovima za trgovačke centre i plaćenim putovanjima. U očekivanju krajnjih posljedica jedne od većih USKOK-ovih akcija, vrijedi spomenuti da Farmal, ludbreška tvrtka u vlasništvu njemačkog Dermapharma, drži oko 2 posto tržišta u Hrvatskoj, a trošila je čak 14 milijuna kuna godišnje na podmićivanje liječnika. Farmal nikako ne spada među najveće igrače na tržištu, ali čak i da sve ostale tvrtke posluju u skladu sa zakonom, novčani iznosi te broj uključenih jasno dokazuju koliko je ljudsko zdravlje zapravo unosan biznis.

Izliječenje hrvatskog zdravstva

DIJAGNOZA

Dražen Gorjanski je ovlašteni liječnik HZZO-a i autor knjige Korupcija u hrvatskom zdravstvu, a upravo na tu temu je održao predavanje u Hrvatskom saboru krajem travnja ove godine. Dr. Gorjanski je ustvrdio da zdravstvena korupcija u Hrvatskoj godišnje odnese i do tri milijarde kuna, a kao najveći problem ističe sustavnu korupciju koju definira kao "takav ustroj i rad javnog zdravstva koji namjerno omogućava nepravedno bogaćenje pojedinaca ili skupina" .
Sustavna korupcija djeluje putem stvaranja monopola privatnog nad javnim zdravstvom, stvaranjem "uskih grla", zanemarivanjem razvoja zdravstva te stvaranjem nepotrebnih troškova. Kao ključni razlog neuspjeha dosadašnjih mjera za suzbijanje korupcije u zdravstvu navodi se nedostatak političke volje da se stanje u zdravstvu promjeni.

TERAPIJA

Dr. Gorjanski je, kao pravi liječnik, osim dijagnoze postavio i odgovarajuću terapiju za izlječenje našeg zdravstva. Ključnom smatra implementaciju mjera sadržanih u akronimu EZOP: edukacija, znanost, organizacija i pravni akti. Gorjanski smatra da su spomenute mjere dovoljne za trajno iskorjenjivanje korupcije iz zdravstva, premda je trenutno teško povjerovati da postoji adekvatna terapija. Uza sve probleme koji se navode u ovom tekstu prije nekoliko dana je objavljeno da je pokušaj mirenja zdravstvenih sindikata i resornih ministarstava neslavno propao te da nas u rujnu očekuje štrajk oko 70 posto liječnika i medicinskih sestara. Razvoj situacije zorno dokazuje da najveći teret situacije u zdravstvu, unatoč milijunima neplaćenih prekovremenih sati ili milijunima kuna primljenog mita, ne snose niti liječnici niti država, već pacijenti. Upravo su pacijenti - oni zbog kojih i postoji zdravstveni sustav i koji ga u konačnici i plaćaju iz svog džepa - u ovom "ratu" postali kolateralne žrtve. Doista je tužno da uz borbu s vlastitim bolestima zbog drugih moraju trpjeti bolesti sustava koji bi ih trebao štititi.


Link na originalni pdf dokument