Press

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Forenzična revizija dijela poslovanja "

21.08.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (II. dio) "

19.07.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (I. dio) "

21.04.2017. - forenzika-prima.hr "Dubinsko snimanje poslovanja"

30.01.2017. - forenzika-prima.hr "Vještačenja u parničnim postupcima"

30.11.2016. - forenzika-prima.hr "Procjena vrijednosti društva"

08.11.2016. - forenzika-prima.hr "Clean Start"

tportal.hr 01.2016. - Lider Lovci na prijevare

tportal.hr 29.01.2016. - poslovni.hr Počinje bankarsko suđenje stoljeća

business.hr" 6.4.2015 - business.hr Zašto zviždači (ne) zvižde?

tportal.hr 10.09.2013. - forenzika-prima.hr Korupcija u zdravstvu

tportal.hr 23.05. 2013. - business.hr Mala zemlja za velike stečajeve

tportal.hr siječanj 2013. - forenzika-prima.hr Strogo kontrolirani dogovori

tportal.hr studeni 2012. - forenzika-prima.hr Ovdje čuvam ja

 

Forenzika Prima otkriva: Može li se virtualnim novcem sve što i sa stvarnim?

  • 601: približna vrijednost jednog bitcoina u američkim dolarima

  • 64 495: broj jedinstvenih bitcoin transakcija dnevno

  • 13 057 050 broj bitcoina u opticaju u srpnju 2014. godine

  • 0: broj institucija koje na bilo koji način nadziru bitcoin transakcije

Novac budućnosti

Koliko god se činile zagonetnima, kripto-valute kao sredstvo plaćanja zapravo su logičan slijed u svijetu u kojem se sve više stvari odvija virtualnim putem. Održavanje prijateljstava, sklapanje poslova kao i kupovina najrazličitijih artikala na internetu odav-no nisu rezervirane isključivo za računalne struč-njake i zanesenjake. Bitcoin kao najpoznatija kripto-valuta se sve češće spominje kao novac budućnos-ti, legitimno sredstvo plaćanja roba i usluga. Finan-cijske i političke institucije su svojim (ne)postupanjem prije i za vrijeme aktualne ekonom-ske kriza na sebe navukle bijes mnogih pojedinaca, pa ne čudi da se nedostatak institucionalnog nad-zora nad bitcoin transakcijama među korisnicima više gleda kao prednost nego kao nedostatak. Me-đutim, ako se bitcoinima može sve što i sa konven-cionalnim sredstvima plaćanja, to uključuje i pranje novca ili kupoprodaju narkotika ili oružja svih vrsta. Razlika je samo u tome što korisnici bitcoina imaju dodatne pogodnosti, pa spomenute delikatne aktivnosti mogu obaviti anonimno, u ugodnosti vlastitog doma.

Rađanje ideje

Kao rođendan se može uzeti 18. kolovoza kada je re-gistrirana domena bitcoin.org. Bitcoin se u bespućima interneta pojavio bez previše pompe, a kao osnivač se navodi vrlo tajanstveni SatoshiNakamoto. Postojanje spomenutog japanskog poduzetnika nikad nije potvr-đeno, pa se nagađa da je zapravo riječ o pseudonimu za više ljudi koji su zaslužni za nastanak najpoznatije svjetske kripto-valute. Bitcoin bi se mogao definirati kao decentralizirana mreža zasnovana na peer to pe-er sustavu, što znači da korisnici međusobno obavlja-ju transakcije bez nadzora financijskih i drugih institu-cija; sličan sustav koriste i razne piratske torrent stra-nice koje korisnicima nude besplatne filmske i druge sadržaje kršeći pritom autorska prava. Bitcoin nije jedina kripto-valuta, ali s vremenom je svakako zasje-la na tron što se tiče popularnosti među korisnicima te se na neki način može smatrati sinonimom za sve e-valute.

Bitcoin korisnički priručnik

Bitcoin je valuta s kriptografskom (grč. kriptós: skri-ven; grafo: pisati) zaštitom, što znači da se za prijenos vrijednosti koriste kriptografski algoritmi. Budući da digitalne valute koje su prethodile bitcoinu nisu na taj način koristile kriptografiju, bitcoin se smatra prvom kripto-valutom. Riječ je o elektronskom zapisu tran-sakcija obavljenih između dva korisnika, a svaka izvr-šena transakcija zapisana je u glavnoj knjizi Bitcoina zvanoj blockchain (blok lanac). Novčanik je program koji korisniku omogućuje slanje bitcoina sa svoje na jednu ili više adresa. Nepotvrđenu transakciju preuzi-maju rudari, koji ih zatim posebnim programima formiraju u blokove te upisuju u već spomenutu glavnu knjigu blockchain. Navedeni proces naziva se rudare-nje, a rudari od njega dobivaju naknadu, ovisno o vri-jednosti same transakcije. Nakon što je transakcija upisana u blokchain smatra se valjanom, a za velike transakcije npr. na bitcoin burzi iz sigurnosnih razloga potrebno je prikupiti tri ili više potvrda.

Geneza Bitcoina

Fenomen bitcoina na najbolji način dokazuje da je no-vac koncept u koji moramo vjerovati kako bi funkcionirao kao sredstvo nužno za preživljavanje. U neka dav-na vremena vrijednost novca je bila vezana uz opiplji-ve pojmove poput zlata, srebra ili žita, a tu su ulogu u moderno doba preuzeli apstraktni i većini ljudi teško shvatljivi pojmovi poput međunarodne trgovine, dio-nica, stope inflacije ili obveznica. Vrijednost bitcoinu osigurava njegova rijetkost, budući da je sustav ruda-renja postavljen na način da je sve teže iskapati nove, a ukupna količina je ograničena na 21 mlijun bitcoina. Spomenuti alogoritam je izabran zato jer se otprilike podudara s tempom iskapanja zlata i srodnih dobara. Osim rijetkosti, od presudnog značaja za očuvanje vrijednosti bitcoina je i potražnja, što znači da će bitcoin postojati i biti vrijedan onoliko dugo koliko to budu htjeli njegovi korisnici. Nakon što smo ukratko opisali prvu kripto-valutu, ostaje nam vidjeti jesu li anonimnost, neposrednost i nedostatak nadzora institucija doista osobine koje bi trebala imati neka valuta.

Zakonski aspekt

Bitcoin se ne smatra zakonskim sredstvom plaćanja, dakle prema zakonu ne mora biti uvažen za podmirivanje financijskih obveza. To naravno ne znači da je korištenje bitcoina ilegalno, već je proizvoljno za sve fizičke i pravne osobe. Postoje ipak države koje su zabranile bilo korištenje bitcoina bilo njegovo mijenjanje za nacionalnu valutu, kao što su Kina, Indija ili Island. U posljednje vrijeme je sve više jača pokret koji bi se mo-gao nazvati Internet-libertarijanzmom, a osim Bitcoina uključuje fenomene poput Piratskih stranaka, Anonymusa ili Silk Roada, a zajednička im je borba za web-slobode, odnosno protiv ograničavanja i bilo kak-vog oblika cenzure na internetu. U taj se obrazac odlič-no uklapa i potpuna anonimnost korisnika, kao i nedos-tatak nadzora financijskih institucija. Možda je riječ o sasvim legitimnim ciljevima, ali problem je u tome što je njihovo ostvarivanje od velikog interesa i nekim or-ganizacijama čiji su ciljevi sve samo ne plemeniti.

Put svile 3.0

Put svile je u antičko doba označavao rutu koja je pove-zivala zapad s istokom omogućujući trgovačku razmje-nu raznih u ono vrijeme neprocjenjivih dobara poput same svile i ostalih vrijednih tkanina,plemenitih metala, začina, porculana i stakla, ali i nematerijalnih dostignu-ća poput religija. Budući da se trgovina s vremenom preselila na morske, put svile je postupno počeo gubiti na značaju, da bi tek u najnovije vrijeme iznova dobio na značaju razvojem turizma, ali i industrijskog razvoje regije. No iako je pravi put svile stoljećima mirovao ipak su se pod istim imenom prodavale vrlo egzotične i vrijedne, ali većinom ilegalne stvari. Riječ je naravno o internet-stranici Silk Road, svojevrsnom internet crnom tržištu. Iza stranice stoji Ross Ulbricht, poznat i pod na-dimkom Dread Pirate Roberts, koji je projekt pokrenuo 21. siječnja 2011. godine. Silk Road je dio takozvanog dubokog ili nevidljivog weba, što znači da nije dostupan komercijalnim preglednicima poput Google Chromea, već se može pronaći uz pomoć specijaliziranih alata kao što je Tor tražilica. Takva tajanstvenost je očekivana ako uzmemo u obzir da je ponuda na Silk Roadu uklju-čivala vrlo široki asortiman ilegalnih dobara; od droga poput heroina, kokaina ili MDMA-a, pa sve do najrazli-čitijeg oružja, kontakata plaćenih ubojica, krivotvore-nih dokumenata ili hakiranih korisničkih računa na Amazonu, Netflixu i ostalim plaćenim sadržajima. FBI je priču oko Silk Roada privremeno početkom listopa-da kada je stranica zapečaćena, a Ulbricht uhićen te je protiv njega podignuta optužba za hakiranje, pranje novca te prodaju narkotika. Za ovu je priču najzanim-ljivije to što su američke vlasti zaplijenile pozamašnu količinu bitcoina; oko 30 tisuća od korisnika što iznosi oko 25 milijuna dolara te prema nekim navodima više od 170 tisuća bitcoina kod samog osnivača Ulbrichta, što preračunato u dolare iznosi vrtoglavih 150 mlijuna dolara.

Završna misao

Kao i oko većine stvari koje nas okružuju i oko bitcoina su mišljenja podijeljena. Neki ga smatraju oružjem u borbi protiv nehumanog kapitalizma, a drugi ničim drugim doli dobro osmišljene piramidalne prijevare. Mora se priznati da su oba pola privukla mnoge res-pektabilne zagovaratelje koji vrlo argumentirano bra-ne svoja stajališta. Treba svakako uzeti u obzir i činje-nicu da je Bitcoin u većini država, pa tako i u Hrvatskoj još uvijek u povojima, pa je prerano za donošenje konačne presude. Ne može se osporiti da je cijela priča oko bitcoina, naročito identitet osnivača možda i previše tajanstvena. Osim toga vrijedi istaknuti da je vrijednost bitcoina direktno vezana za potražnju, što znači da ukoliko korisnici istodobno odustanu od korištenja bitcoina, njegova vrijednost automatski nestaje. Teško je doduše zamisliti takav scenarij, ali jednako je teško do prije nekoliko godina bilo zamis-liti postojanje valute kao što je bitcoin. U konačnici vraćamo se i na najveću prednost, ali po svemu sudeći i najveću manu bitcoina: anonimnost i neposto-janje nadzora. Na primjeru Silk Roada na kojem se isključivo bitcoinima moglo kupiti više od 13 tisuća mahom ilegalnih artikala, jasno je što te osobine bitcoina kao sredstva plaćanja donose dilerima dro-gom i oružjem, odnosno korisnicima njihovih usluga. Jasno da ideja decentralizirane i neovisne valute može biti privlačna i uzornim građanima, ali jednos-tavno je teško dokučiti prednost koju anonimnost i nepostojanje nadzora nad transakcijama može doni-jeti u legalnoj trgovini. Treba ipak reći da ove očite manjkavosti ne znače nužno da treba odustati od korištenja bitcoina. Ukazivanje na njegove nedostat-ke treba shvatiti kao podsjetnik da novac ima lice i naličje, kako stvarni tako i virtualni.

 

Link na originalni pdf dokument