Press

U sedam godina zamračeno 12,8 milijardi kuna

U Hrvatskoj je od ukupnog broja kaznenih dijela u razdoblju od 2001. do 2008. godine oko 10 posto otpadalo na gospodarska kaznena djela, čija se visina za to razdoblje procjenjuje na oko 12,8 milijardi kuna, podaci su društva Forenzika Prima u kojem procjenjuju da se zbog nastavka krize i poreznih pritisaka može očekivati još više prijevara Te podatke Forenzika Prima iznosi u svojoj prvoj analitičkoj publikaciji u kojoj se osvrću na razloge porasta financijskih prijevara, kako na međunarodnom, tako i na hrvatskom tržištu.

Financijske prijevare su u porastu u SAD-u, gdje su građani samo prošle godine prijavili milijun i pol slučajeva, što je 62-postotno povećenje u posljednje tri godine. Razlozi su brojni - pad gospodarske djelatnosti, strah javnosti zbog osjećaja da ih vlada više ne može zaštiti, sve veći troškovi zdravstvene zaštite te sve češće internetske prijevare, ističe se u publikaciji.

'Hrvatsko gospodarstvo u recesiji, rast nezaposlenosti na godišnjoj razini te pad zaposlenosti uz stagnaciju kreditiranja stanovništva negativno su utjecali na maloprodaju. Stagnacija plaća, visoka razina potrošačkog pesimizma te neizvjesnost glede ostvarivanja budućih dohodaka svakako ne pridodaju financijskom optimizmu, već upravo suprotno', ističe u publikaciji Diana Antičić, direktorica i osnivačica društva Forenzika Prima.

Sve su to razlozi za pojačan oprez od porasta kaznenih djela, smatra autorica i navodi kako javnost zapravo nije niti svjesna koliko je financijska prijevara sveprisutna.

Također se iznose i savjeti kako spriječiti financijsku prijevaru, pri čemu se ističe potreba kvalitetnijeg upoznavanja javnosti i građana s tim problemom, njihovo poticanje na prijavu, kao i podizanje svijesti o tome da postoje službeni mehanizmi kojima se financijske prijevare mogu prijaviti nadležnim vlastima.

Po podacima iz publikacije, u Hrvatskoj je od ukupnog broja kaznenih dijela u razdoblju od 2001. do 2008. godine oko 10 posto otpadalo na gospodarska kaznena djela, čija se visina za to razdoblje procjenjuje na oko 12,8 milijardi kuna.

link to original article