Press

12.09.2017. - forenzika-prima.hr "Forenzična revizija dijela poslovanja "

21.08.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (II. dio) "

19.07.2017. - forenzika-prima.hr "Usluge poreznog savjetništva (I. dio) "

21.04.2017. - forenzika-prima.hr "Dubinsko snimanje poslovanja"

30.01.2017. - forenzika-prima.hr "Vještačenja u parničnim postupcima"

30.11.2016. - forenzika-prima.hr "Procjena vrijednosti društva"

08.11.2016. - forenzika-prima.hr "Clean Start"

tportal.hr 01.2016. - Lider Lovci na prijevare

tportal.hr 29.01.2016. - poslovni.hr Počinje bankarsko suđenje stoljeća

business.hr" 6.4.2015 - business.hr Zašto zviždači (ne) zvižde?

tportal.hr 10.09.2013. - forenzika-prima.hr Korupcija u zdravstvu

tportal.hr 23.05. 2013. - business.hr Mala zemlja za velike stečajeve

tportal.hr siječanj 2013. - forenzika-prima.hr Strogo kontrolirani dogovori

tportal.hr studeni 2012. - forenzika-prima.hr Ovdje čuvam ja

 

Strogo kontrolirani dogovori

Naši poduzetnici moraju biti svjesni činjenice da će pristupanjem Hrvatske EU poslovati na tržištu na kojem će temeljno načelo konkurentnosti biti kvaliteta i realna financijska protuvrijednost ponuđenih roba i usluga. Neovlašteno dogovaranje, dobivanje poslova i namještanje cijena će se kontrolirati i žestoko kažnjavati.


Počelo je počelo!
Europska komisija je u studenom 2011. oštro kaznila Unilever i P&G za kartelizaciju na šest tržišta, u vidu dogovaranja cijene praška za rublje. P&G kao proizvođač Ariela kažnjen je sa 211 milijuna eura, a Unilever sa 104 milijuna eura. Proizvođač Persila Henkel nije kažnjen, pošto je upravo iz redova Henkela stigla dojava Europskoj komisiji. Također nedavni primjer kartela sedam elektroničkih tvrtki (LG, Philips, Samsung, Panasonic, Toshiba, MTPD i Tehnicolor) Europska komisija nagradila je izrečenom kaznom od 1,47 milijardi eura. Navedeni proizvođači su fiksirali cijenu televizora sa katodnim cijevima u dva kartela koji su trajali od kraja 90-ih godina prošlog stoljeća. Upravo je dugovječnost dvaju kartela glavni uzrok visine kazne. Zviždač u ovom slučaju je bila tajvanska tvrtka Chunghwa Picture Tubes koja je prijavljivanjem ostalih sedam članica kartela izbjegla kaznu.

Iako izrečene kazne djeluju nezamislivo za hrvatsko tržište, poduzetnici moraju biti svjesni činjenice da će pristupanjem Hrvatske EU poslovati na strogo kontroliranom tržištu. Hrvatske tvrtke zasad nemaju taj problem, ali mogle bi se s njim suočiti vrlo brzo. Da li će visoke kazne predviđene Kaznenim zakonom uz 10 zlatnih odgovora iz posljednje AZTN-ove kampanje znatnije promijeniti svijest poduzetnika ili će isti postati još domišljatiji?

Kartel kao opcija

Kartel je zabranjeni (ne)formalni sporazum između konkurenata na tržištu koji se postiže s ciljem fiksiranja te održavanja cijena, podjele kupaca, dobavljača ili teritorija na kojem se posluje te ograničavanja kontrole proizvodnje. Premda pojam kartel većina ljudi povezuje sa narko-tržištem Latinske Amerike, kartelizacija je itekako zastupljena i u zakonitom poslovanju.
Takvo udruživanje poduzetnika krši prava potrošača i poreznih obveznika te šteti gospodarstvu koje stagnira. Poduzetnici odustaju od tržišnog natjecanja pa tako ne nude potrošačima inovacije i nove vrijednosti, a cijene proizvoda i usluga zbog nepostojanja konkurencije ostaju visoke. Karteli tako koriste isključivo njihovim članovima, prije svega onima koji su loši i nekonkurentni i koji uživaju zaštitu, lišeni svake brige o zakonitostima tržišta.
Karteli su prisutni u svim sektorima, ali najčešći i najštetniji su u slučaju sličnih proizvoda i usluga, pogotovo kada je riječ o srodnim proizvodima koji su nužni u svakodnevnom životu, kao i na tržištima s malim brojem konkurenata.

NE KARTELIMA! DA za dogovaranje o cijenama između konkurenata

Premda se u Hrvatskoj dogovaranje o cijenama između konkurenata još uvijek ne smatra neuobičajenim i nedopustivim, a u nizu djelatnosti ono je čak i zakonski uređeno (pa AZTN u takvim slučajevima nema ovlasti spriječiti dogovore), ono je ipak u svim drugim slučajevima zabranjeno i suprotno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Sudionici kartela mogu se kazniti i kaznom do 10 posto od ukupnog prihoda.
Ukoliko se pak radi o postupcima javne nabave, od 1. siječnja 2013. godine prema Kaznenom zakonu previđena je i kazna zatvora do 10 godina. Ono što je manje poznato je da sudionici kartela mogu postati i pokajnici. Ako se pokajnik AZTN-u prijavi sam može ga se osloboditi od kazne, dok ostali sudionici koji se žele pokajati nakon njega mogu dobiti smanjenje kazne do 50 posto.
Deset zlatnih odgovora u detekciji kartelskog udruživanja AZTN nudi kroz kampanju NE KARTELIMA. Riječ je o vrlo skromnoj edukativnoj "letak" kampanji koju je AZTN poduzeo kako bi se javnost osvijestila o problemu kartelizacije. Kroz "deset zlatnih odgovora", kako su ih nazvali u AZTN-u, pojašnjavaju što je kartel, kako nastaje i djeluje u praksi, koje su kazne za udruživanje tvrtki u kartel te na koji način djeluje AZTN u slučaju otkrivanja takve vrste udruživanja.

Pad prijavljenih koncentracija

Sveprisutna recesija se odrazila na broj prijavljenih koncentracija, koji je tako razliku od tržišta EU u padu. Takav trend je pokazatelj smanjenih aktivnosti domaćih poduzetnika, ali i nesklonosti stranih kompanija da investiraju u Hrvatskoj. U 2011. Agencija je ocijenila dopuštenima deset koncentracija, dok se niti jedna nije zabranila. Europska komisija je istodobno odobrila preko 300 koncentracija, a nedopuštenom je ocijenila samo jednu.

Kako se može zlouporabiti vladajući položaj

Unatoč suprotnom mišljenju većine poduzetnika, pa čak i dijela stručne javnosti, postojanje vladajućeg položaja na nekom tržištu nije zabranjeno. Zabranjena je zlouporaba istog. U postupku protiv Adris grupe odnosno TDR-a, AZTN je 16. lipnja 2011. utvrdila da je spomenuta tvrtka zlouporabila vladajući položaj na tržištu i to u razdoblju od 15. kolovoza 2004. do 31. prosinca 2010. Povreda pravila zaštite tržišnog natjecanja očitovala se u svojevrsnom prisiljavanju kupaca da namiruju svoje potrebe za cigaretama isključivo preko TDR-a, a kako bi ostvarili pravo na zabranjeni retroaktivni rabat, tzv. rabat vjernosti. Takva praksa dovela je u nepovoljan položaj kupce koji s u spomenutom razdoblju nisu vezali isključivo za TDR.

Rezultati AZTN-a:

Otvoreno je ukupno 419 predmeta iz područja tržišnog natjecanja i državnih potpora.

Riješeno je ukupno 390 predmeta, 294 iz pod-ručja tržišnog natjecanja, 96 iz područja držav-nih potpora.

Agencija je donijela 4 odluke o odobrenju dr-žavnih potpora koje su se odnosile na progra-me restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta, u kojima je odobren ukupan iznos od 16,370 milijardi kuna.

U području promicanja tržišnog natjecanja i jačanja politike tržišnog natjecanja u 2011. go-dini riješeno je ukupno 140 predmeta.

U usporedbi s 240 riješenih predmeta u 2009. godini, 323 riješena predmeta u 2010. godini, u 2011.

Agencija je riješila ukupno 390 predmeta iz svoje nadležnosti.

Kako se to radi u Hrvatskoj

Osječki pekari - Prva kazna za kartel izrečena je Udruženju obrtnika Osijek te sedamnaestorici malih pekara koji su dogovarali cijenu kruha na osječkom području. Iako neki od navedenih 17 pekara na kraju nisu ni povisili cijenu na dogovorenih osam kuna, ipak su kažnjeni novčanom kaznom od 500 kn. Pekari koji su povisili cijene kažnjeni su sa 1500 kuna, dok je Udruženje obrtnika kažnjeno s 50 tisuća kuna. U AZTN-u su tom prilikom istaknuli da su pekari koji nisu povisili cijene kažnjeni zato što je prema zakonu prekršaj već i samo pokazivanje namjere o nezakonitom udruživanju. Odlučili su se za simbolične kazne jer su htjeli iskoristiti osječki slučaj kao primjer svim drugim prekršiteljima zakona. U Večernjem listu otkrivaju i da su u AZTN-u za sastanak saznali putem anonimne objave, a kao dokaz je poslužio zapisnik sa sastanka te izjave pojedinih pekara za medije.

Međimurski prijevoznici - Vrlo svjež primjer kazne za kartelizaciju vezan je uz međimurske prijevoznike. Njima je AZTN izrekao ukupnu kaznu koja premašuje milijun kuna. Prijevozničke tvrtke Presečki grupa (Krapina), Rudi-express (Mihovljan), Boris Jambrošić kao vlasnik obrta Jambrošić tours iz Murskog Središća te Željko Jakopić kao vlasnik obrta Autobusni prijevoznik Turist iz Sv. Martina na Muri potpisali su dva ugovora: Sporazum o poslovnoj suradnji (1. veljače 2011. godine) i Ugovor o zajedničkom obavljanju županijskog linijskog prijevoza putnika na području Međimurske županije od 1. ožujka iste godine. U navedenim ugovorima navedena je odredba o usklađivanju cijena prijevoza, podjeli tržišta te zajedničkom nastupanju na županijskim natječajima. Presečki grupa je kažnjena s milijun i devet tisuća kuna, Rudi express s 98 tisuća kuna, Boris Jambrošić s 80 tisuća kuna, dok je Željka Jakopića Agencija kaznila sa 67 tisuća kuna.

Kartelizacija se ne isplati – niti na kratki niti na dugi rok. Riječ je o kriminalnoj djelatnosti koja za posljedicu ima smanjenje konkurentnosti i izbora za krajnje korisnike proizvoda i usluga. A to u konačnici dovodi do smanjenja inovacije, tržišnog razvoja i napretka. Srećom, kartelizacija podliježe istoj "boljki" koja je karakteristična za sve kriminalne organizacije – a to je da je jaka koliko je jaka njena najslabija karika. U takvom lancu uvijek ima dovoljno sudionika koji će, nezadovoljni svojim beneficijama (ili pak potaknuti nekim drugim porivima), prokazati svoje dotadašnje partnere u kriminalu, a s ciljem ostvarivanja bolje vlastite pozicije pred zakonom. Također, kao što je vidljivo iz primjera koje navodi AZTN, kartele je moguće dokazati i retroaktivno kazniti godinama nakon njihova počinjenja. Uz rizik prozivanja za pretjeranu poetičnost, možemo ustvrditi da u ovom slučaju doista vrijede dvije stare poslovice: 1) pravda je spora ali dostižna i 2) nitko nije nedodirljiv.

 


link na originalni pdf dokument